U javnosti najviše pominjana odredba ovog zakona je zabrana rada nedjeljom u trgovinama. Trgovkinje i trgovci time dobivaju jedan dan u sedmici na koji sa sigurnošću mogu računati da će biti dan odmora i mogu unaprijed planirati svoje slobodno vrijeme. Također, bit će oslobođeni od rada u trgovinama i za vrijeme praznika.

“Ovo je velika pobjeda trgovaca ne samo zato što su dobili slobodan dan na koji uvijek mogu računati, nego što je to proizvod širokog konsenzusa radnika, potrošača i poslodavaca. Mnogi bi rekli da su interesi jednih nepomirljivi s interesima drugih, ali oni su ovim primjerom cijelom društvu održali lekciju. Pokazali su da je poslodavcima itekako stalo do zadovoljnih radnika, radnici su itekako pokazali da novac nije ono što je presudno u njihovom radu, a potrošači su itekako razvili empatiju prema radnicima u trgovini i spremni su svoje nabavke obavljati dan ranije kako bi i radnici, kao i oni, nedelju mogli posvetiti sebi i svojima, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.’’

Zakon je usvojen uz amandman HDZ-a kojim je predviđeno da se ostavi mogućnost općinama i gradovima da predlože izuzeće, odnosno da nedjelja bude radna ukoliko za to postoje opravdani razlozi, na način da taj zahtjev pošalju Federalnom ministarstvu trgovine, a ministarstvo proslijedi Vladi FBiH na izjašnjavanje.

Ukoliko Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan općina/grad će dobiti zeleno svjetlo za rad trgovačkih objekata nedjeljom.

Podsjetimo, Zakon propisuje da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično te da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.
Da radnice i radnici zaposleni u sektoru trgovine u Federaciji BiH žele slobodne dane nedjeljom i praznicima, pokazalo je i istraživanje o stavovima zaposlenih u sektoru trgovine o radu nedjeljom i praznicima, koje su na uzorku od 1.442 osobe proveli univerzitetski profesori. Podršku Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH čijim bi usvajanjem nedjelja i praznici trebali postati neradni dani dalo je čak 96 posto radnika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.

 Podsjetimo, u Federaciji BiH je zabrana rada trgovina nedjeljom na snazi u Tomislavgradu, Livnu, Kiseljaku, Čapljini, Goraždu, Mostaru i Novom Travniku, dok je takva odluka za čitav Zapadnohercegovački kanton na snazi od polovine 2020. godine.
Kada je riječ o zemljama u regionu, zabrana rada nedjeljom na snazi je u Hrvatskoj od 1. jula 2023. godine, dok je Crna Gora još u martu 2019. godine donijela odluku da trgovine više neće raditi nedjeljom i praznicima.

Inače resorno Federalno ministarstvo je već ranije od lokalnih zajednica u kojima je nedjelja neradna, zatražilo podatke o tome da li je došlo do značajnije promjene u prometu. Odgovor je bio da je samo u prvih mjesec dana promet neznatno opao, za dva posto, ali da su nakon mjesec dana kupci svoje kupovne navike prebacili na druge dane. Da poremećaja nije bilo svjedoče i podaci FZZS-a koji govore da je u prošloj godini porastao ukupni promet u trgovini FBiH.

Treba podsjetiti da se ovim zakonom, dodatno uređuju postupanja i obaveze trgovaca, a na potpuniji način uređuju se i pitanja od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja sa sniženom cijenom). Uvodi se i savremena nomenklatura, te klasifikacija oblika i načina trgovine, kao i novi instituti (posebne tržišne institucije i slično), a s ciljem razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca. Uređuje se i trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, zatim zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, kao i radno vrijeme u djelatnosti trgovine.

Novim zakonom uređuje se i internet prodaja imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. Naime, zakonom je predviđeno da oni koji prodaju robu putem interneta imaju obavezu da se registruju i na internet stranicama putem kojih vrše prodaju istaknu podatke o registraciji kako bi kupci mogli realizovati reklamaciju. S obzirom na to da se razvojem internet prodaje javljaju i određene devijacije usljed pravno neuređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja i nepreciznih zakonskih rješenja kojima je u minimalnoj mjeri ova oblast regulirana, istaknuto je da je bilo neophodno predvidjeti I adekvatne mehanizme kojima će se to ponašanje sankcionirati.

Detaljnija pravila trgovine putem internet platformi biće razrađena u posebnom Zakonu o e-trgovini, saopšteno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

U Prijedlogu zakona koji je danas pred zastupnicima predložene su i mjere zabrane nepoštenog trgovanja, kao i nadzor. Propisani su prekršaji za povredu odredaba ovog zakona, kao i inspekcijski nadzor nad njihovim provođenjem, te kaznene odredbe. Precizirane su i materijalno-pravne odredbe koje daju konkretna ovlaštenja za preduzimanje upravnih radnji inspektoru u postupku inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba ovog zakona.

Podsjetimo, ovo zakonsko rješenje Federalna vlada je u formi Nacrta utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru u decembru prošle godine. Oba doma Parlamenta FBiH na sjednicama u aprilu i maju ove godine prihvatila su Nacrt ovog zakona, a potom je Federalno ministarstvo provelo neophodne javne rasprave.

U Prijedlog zakona uvrštena je većina primjedbi i sugestija koje su u period javnih rasprava upućene, a kojima su određeni članovi ovog zakona jasnije i preciznije definirani.

Iz ministarstva trgovine napominju da je riječ o veoma obimnom, sadržajnom i kvalitetno urađenom reformskom zakonu koji je dio seta zakona ovog ministarstva s ciljem da se oblast trgovine precizno uredi, reformira i uskladi sa današnjim trendovima.