Članak je filtriran: Utorak, 17 Novembar 2026

Federalno ministarstvo trgovine objavljuje pregled uvoza naftnih derivata u Federaciju Bosne i Hercegovine za period od januara do septembra 2026. godine, kao i pregled nabavljenih količina naftnih derivata od dobavljača iz Republike Srpske.

Pregled uvoza naftnih derivata u Federaciji BiH za period I–IX 2026. godine

U tabeli br. 1 dat je pregled uvoza naftnih derivata prema vrsti derivata, uvezenoj količini i zemlji porijekla za period od I do IX mjeseca 2026. godine.

U periodu januar–septembar 2026. godine, prema dostavljenim podacima devet uvoznika naftnih derivata, u Federaciju Bosne i Hercegovine uvezeno je ukupno 881.013 tona naftnih derivata, što je za oko 3,23% manje u odnosu na isti period 2025. godine, kada je uvezeno 910.378 tona naftnih derivata.

Najviše naftnih derivata uvezeno je iz Hrvatske, Srbije i Italije, koje zajedno učestvuju sa oko 93,50% ukupnog uvoza.

Najveći uvoznici naftnih derivata, Holdina Sarajevo, Petrol BH Oil Comp Sarajevo, G-Petrol d.o.o. Sarajevo i Hifa-Oil Tešanj, učestvuju sa oko 95% u ukupnom uvozu naftnih derivata na području Federacije BiH.

Tabela 1. Pregled uvoza naftnih derivata prema vrsti i zemlji porijekla

Vrsta derivata Hrvatska Srbija Italija Slovačka Albanija Mađarska Grčka Slovenija Ukupno
BMB 95 111.680 6.089 — — — — — 8.142 125.911
BMB 98 4.034 26 — — — — — 878 4.938
Euro dizel 595.051 19.887 21.076 — — — — 14.724 650.738
Luel 11.394 — 939 79 — — — — 12.412
TNP 24.026 — — — — — — — 24.026
Mazut 2.855 50 462 18.525 244 — — — 22.136
Mlazno gorivo 6.199 — 18.256 — — — — — 24.455
Petrolej — — — — — — — — —
Bitumen — 18 1.681 613 8.813 1.272 4.000 — 16.397
UKUPNO 755.239 26.070 42.414 19.217 9.057 1.272 4.000 23.744 881.013
Udio u uvozu 85,72% 2,96% 4,81% 2,18% 1,03% 0,14% 0,45% 2,70% 100%

Napomena: Količine su izražene u tonama. Procentualni udjeli su zaokruženi na dvije decimale. Izvor: Podaci dostavljeni Federalnom ministarstvu trgovine.


Pregled nabavljenih količina naftnih derivata iz Republike Srpske za period I–IX 2026. godine

U tabeli br. 2 dat je pregled nabavljenih količina naftnih derivata od dobavljača iz Republike Srpske, prema vrstama derivata.

U periodu od I do IX mjeseca 2026. godine, od dobavljača iz Republike Srpske nabavljeno je ukupno 120.265 tona naftnih derivata, dok je u istom periodu 2025. godine nabavljeno 137.982 tone.

To predstavlja smanjenje nabavljenih količina za približno 12,84% u odnosu na isti period prethodne godine.

Najviše naftnih derivata nabavljeno je od Optima Grupe d.o.o. Banja Luka i NIS Petrola d.o.o. Banja Luka, koji zajedno učestvuju sa oko 98% ukupno nabavljenih količina iz Republike Srpske.

Tabela 2. Pregled nabavljenih količina naftnih derivata iz Republike Srpske

Vrsta derivata Nabavljena količina (tona)
BMB 95 9.076
BMB 98 1.289
Euro dizel 93.541
Luel 61
TNP 1.317
Mazut 1.241
Bitumen 13.740
UKUPNO 120.265

Napomena: Količine su izražene u tonama. Izvor: Podaci dostavljeni Federalnom ministarstvu trgovine.

Objavljeno u Derivati

U prvih deset mjeseci 2026. godine fiskalni promet sektora trgovine dostigao je 30,15 milijardi KM, što je za 2,5 milijardi KM više nego u istom periodu 2024. godine. U septembru je zabilježen i rast zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu. Federalno ministarstvo trgovine predstavlja pregled ekonomskih pokazatelja nakon dvije godine primjene odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je propisano da su prodajni objekti u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjeljom zatvoreni, uz zakonom predviđene izuzetke. Analiza obuhvata kretanje fiskalnog prometa, zaposlenosti i prosječnih plaća u sektoru trgovine (područje G – trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala), na osnovu podataka Porezne uprave Federacije BiH i Federalnog zavoda za statistiku. Osnovni zaključak analize jeste da se sektor trgovine nastavio razvijati i nakon uvođenja neradne nedjelje. Nominalni promet kontinuirano raste, broj zaposlenih u septembru 2026. veći je nego u istom mjesecu prethodne godine, dok su prosječne neto plaće nominalno povećane. Istovremeno, podaci pokazuju da je tokom 2025. godine zabilježen pad prosječne godišnje zaposlenosti, kao i da rast plaća treba posmatrati u kontekstu inflacije.

1.Tri ključna pokazatelja

Pokazatelj Vrijednost Promjena Period
Fiskalni promet G 30,146 milijardi KM +6,70% Januar–oktobar 2026/2025.
Broj zaposlenih G 100.897 +1,1% Septembar 2026/2025.
Prosječna neto plaća G 1.377 KM +5,5% nominalno Septembar 2026/2025

 

2. Fiskalni promet: u dvije godine povećan za 2,5 milijardi KM

 

Prema podacima za 78 uporedivih općina i gradova u Federaciji BiH, fiskalni promet sektora G u periodu januar–oktobar 2026. godine iznosio je 30,146 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,892 milijarde KM, odnosno 6,70 posto u odnosu na isti period 2025. godine. U poređenju s prvih deset mjeseci 2024. godine, kada je nedjelja bila radna, promet je povećan za 2,513 milijardi KM ili 9,09 posto. U odnosu na 2023. godinu povećanje iznosi 3,783 milijarde KM, odnosno 14,35 posto.

 

Period

Promet sektora G

Godišnji rast

I–X 2023.

26,363 mlrd. KM

—

I–X 2024.

27,633 mlrd. KM

+4,82%

I–X 2025.

28,253 mlrd. KM

+2,24%

I–X 2026.

30,146 mlrd. KM

+6,70%

 

 

Posebno je značajno da je 73 od 78 analiziranih lokalnih zajednica zabilježilo nominalni rast fiskalnog prometa u odnosu na prethodnu godinu. Ovi podaci pokazuju da uvođenje neradne nedjelje nije praćeno najavljivanim urušavanjem ukupnog fiskalnog prometa sektora trgovine. Međutim, nominalni rast nije isto što i realni rast, a na kretanje prometa utiču inflacija, potrošnja, cijene, poslovna aktivnost i drugi ekonomski faktori.

 

3. Zaposlenost: više zaposlenih nego u septembru prošle godine

 

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u septembru 2026. godine u sektoru G bilo je zaposleno 100.897 osoba, što je za 1.132 osobe ili približno 1,1 posto više nego u septembru 2025. godine. Istovremeno, u odnosu na august 2026. godine broj zaposlenih manji je za 250 osoba.

 

Referentni period

Broj zaposlenih

Septembar 2025.

99.765

August 2026.

101.147

Septembar 2026.

100.897



Godišnji prosjeci zaposlenosti pokazuju da je 2024. godine sektor G zapošljavao prosječno 100.730 osoba, odnosno 2.338 više nego 2023. godine. Tokom 2025. prosječna zaposlenost smanjena je na 99.866 osoba, što je pad od 864 zaposlenih ili 0,86 posto.

Podaci, dakle, pokazuju oporavak zaposlenosti na godišnjem nivou u septembru 2026., ali i raniji pad prosječne zaposlenosti tokom 2025. godine. Na osnovu ovih pokazatelja nije moguće utvrditi da je neradna nedjelja samostalno uzrokovala bilo povećanje bilo smanjenje zaposlenosti.

 

4. Prosječne neto plaće: nominalni rast, uz uticaj inflacije

 

Prosječna neto plaća u sektoru trgovine u septembru 2026. godine iznosila je 1.377 KM, dok je prosječna bruto plaća iznosila 2.158 KM.

U odnosu na septembar 2025. nominalni rast neto plaće iznosi 5,5 posto. Međutim, nakon uzimanja u obzir rasta potrošačkih cijena, realna vrijednost prosječne neto plaće blago je niža na godišnjem nivou.

Godišnji podaci pokazuju značajno povećanje prosječnih nominalnih neto plaća u prethodnom periodu:

 

Godina

Prosječna neto plaća

Godišnja promjena

2023.

973 KM

—

2024.

1.048 KM

+7,71%

2025.

1.304 KM

+24,43%

Septembar 2026.

1.377 KM

+5,5% u odnosu na septembar 2025.

 

Napomena: Prva tri reda prikazuju godišnje prosjeke, dok posljednji prikazuje mjesečni podatak. Zato se vrijednost za septembar 2026. ne može direktno porediti s godišnjim prosjekom za 2025. kao godišnja stopa rasta.

Rast nominalnih plaća predstavlja važan pokazatelj kretanja primanja zaposlenih, ali za ocjenu poboljšanja njihovog životnog standarda neophodno je posmatrati i inflaciju.

 

5. Socijalni efekat: pravo na zajedničko vrijeme s porodicom

 

Analiza gotovo dvije godine primjene neradne nedjelje omogućava izdvajanje nekoliko važnih zaključaka:

- Promet sektora trgovine kontinuirano nominalno raste. U prvih deset mjeseci 2026. godine veći je za 6,70 posto nego u istom periodu 2025. i za 9,09 posto u odnosu na 2024. godinu.

- Zaposlenost u septembru 2026. veća je nego godinu ranije

- Prosječne neto plaće nominalno rastu, ali inflacija utiče na njihovu realnu vrijednost.

- Socijalni cilj mjere ostaje važan kriterij ocjene, jer zajedničko slobodno vrijeme s porodicom predstavlja vrijednost koja se ne može mjeriti isključivo ekonomskim pokazateljima.

 

Objavljeno u Novosti
Federalno ministarstvo trgovine
Ante Starčevića bb, Mostar 88000
Tel: 036/310-148 (centrala)
Fax: 036/318-684

Odnosi s javnošću
Tel: 061-255-191 / email: mirna.sadikovic@fmt.gov.ba 
Sektor za vanjsku trgovinu

036/318-685
Odsjek za cijene (prijava – OPC obrasci)
Tel: 036/356-448  /  Fax: 036/327-936
Odsjek za analizu tržišta (XML obrasci)
Tel: 036/312-622

« Novembar 2026 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Copyright © 2025. Sva prava pridržana. Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora. | Sadržaj je dostupan na svim uređajima.

logo