Prilikom predstavljanja Izvještaja OECD-a o napretku zemalja Zapadnog Balkana rečeno je da je najveći napredak zabilježen u sektoru trgovine.

Ministar Hasičević govorio je o važnosti trgovine u privredi Federacije iznoseći podatke da je ukupan prihod 32 mlrd KM ili 46% prihoda u FBiH.

- U ovoj grani ukupan broj zaposlenih je oko 86.000 ili 23% od ukupnog broja zaposlenih u FBiH. Ukupan broj registrovanih privrednih društava je 7.700 ili 29% u FBIH, sa neto dobiti od 1,7 mlrd KM ili 35%, a godišnji izvoz je oko jednu mlrd ili 10%.- kazao je ministar Hasičević.

On je predstavio i plan reforme trgovine u Federaciji podsjećajući da je novi Zakon o unutrašnjoj trgovini usvojen u Parlamentu FBiH, a da se radi na još pet reformskih zakona u oblasti trgovine, Zakonu o kontroli cijena, Zakonu o e-trgovini, Zakonu o zaštiti potrošača, Zakonu o carinskom zastupanju i Zakonu o slobodnim zonama.

U godišnjem izvještaju OECD-a stoji da je unatoč činjenici da je Zapadni Balkan zabilježio snažan postpandemijski oporavak, obilježen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,9% u 2021.godini, a daljnji napredak kasnije usporen ekonomskom krizom prouzročenom ruskom agresijom na Ukrajinu. Regija se suočila s usporavanjem privredne aktivnosti i inflatornim pritiscima, prvenstveno zbog rasta cijena hrane i energenata, što je znatno više pogodilo kućanstva s nižim prihodima i sektore koji troše mnogo energije.

''Imajući u vidu navedeno, dolazimo do zaključka da je za regiju od najveće važnosti sveobuhvatna gospodarska reforma s definiranim putem prema održivom, uključivom i snažnom razvoju te boljem životnom standardu'', navedeno je u izvještaju.

Regionalni profil Perspektive konkurentnosti Zapadnog Balkana za 2024. grupira i daje nalaze iz procjena 15 dimenzija javnih politika iz pet širih klastera javnih politika ključnih za privredni rast regije i približavanje standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske Unije (EU).