Federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjetio je da je jedna od najvećih vrijednosti donošenja ovog zakona uvođenje prakse da se zakon kreira sa svim akterima na koje se odnose, da se u partnerskom duhu došlo do kompromisa koji su bili prihvatljivi za sve strane od radnika, poslodavaca, potrošača i da je ovaj model prepoznat i među parlamentarcima koji su gotovo jednoglasno podržali dogovorena rješenja.

Predsjednica Sindikata trgovačkih radnika Mersiha Beširović kazala je da su trgovački radnici zadovoljni jer su, nakon intenzivne višegodišnje borbe za neradnu nedjelju dobili priliku da i oni taj dan mogu provoditi sa svojim porodicama.

-Svima koji govore kako su radnici uvođenjem neradne nedjelje prevareni predlažem da odu u najbliže trgovine i pitaju radnice i radnike u trgovini jesu li zadovoljni ovakvim rješenjem. Naravno položaj radnika u ovom sektoru nije ni približno zadovoljavajući, od uslova kao što je slučaj da radnice u kioscima moraju da mole da odu u toalet u obližnjim ugostiteljskim objektima do niza drugih. No, želim da poručim da je ovo prvi korak u rješavanju problema, da se borba za prava radnika intenzivno nastavlja i da je neradna nedjelja vjetar u leđa radnicima i pokazatelj da se i njihov glas konačno čuje.

Predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalni inspektori potvrdili su da se neradna nedjelja u prve dvije sedmice poštovala u 98% slučajeva. Oni koji nisu poštovali zakon dobili su prekšajne kazne.

Takođe je primijećeno da je promet u trgovinama bio veći u subotu i u ponedjeljak. Takođe je napomenuto da će se uvidom u izdate fiskalne račune nedjeljom prije uvođenja neradne nedjelje mjeriti koliko je promet u trgovinama manji. Zaključeno je da je prerano govoriti o efektima, jer se zakon primjenjuje tek 15 dana.

Učesnici foruma su pitali i da li će uvođenje neradne nedjelje ‘ugasiti’ male trgovine, hoće li kroz amandman o mogućnosti izuzeća lokalnih zajednica uvođenje neradne nedjelje obesmisliti, kako će neradna nedjelja uticati na turistička mjesta i niz drugih pitanja na koja su dati i egzaktni odgovori.

Kroz interaktivnu diskusiju sa relevantnim predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, kao i predstavnicima sindikata, poslodavaca i šire javnosti razgovarano je i o drugim novitetima koje donosi Zakon o unutrašnjoj trgovini. Bilo je riječi i o regulisanju e-trgovine kroz ovaj zakon, o zaokruživanju cijena, uvođenju samouslužnog točenja goriva, mogućnosti uvođenja e-dekleracija i QR koda i niz drugih.

Generalna je ocjena da će zakon znatno modernizirati oblast trgovine I približiti je trgovine u zemljama EU.