Najviše pažnje izazvao je član 17. Nacrta koji propisuje radno vrijeme prodajnih objekata tako da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje.

 ‘’Usvojeni Nacrt zakona praktično sublimira sva ranija rješenja u sferi obavljanja djelatnosti trgovine, ali i uvodi sasvim nove odredbe i mjere koje se nisu mogle sprovesti izmjenama i dopunama važećeg propisa. Predložena je neradna nedjelja kao pravilo u radu prodajnih objekata. Definisali smo i izuzetke ’’, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Predloženo je da se neradna nedjelja ne odnose na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima.

Ministar Hasičević podsjetio je da je nekoliko gradova u Federaciji uvelo neradnu nedjelju, te da su u praksi evidentirana različita rješenja po pitanju određivanja i rasporeda radnog vremena, a koje su donosili svojim uredbama kantoni, gradovi i opštine. ‘’Namjera je ujednačiti propise na području cijele Federacije’’, kazao je između ostalog ministar Hasičević.

Tokom rasprave poslanici su postavili pitanje hoće li uvođenje neradne nedjelje otvoriti prostor za malverzacije onih koji su izuzeti poput benzinskih pumpi, no parlamentarci koji dolaze iz gradova i kantona gdje je neradna nedjelja uvedena ranije kazali su da se to nije desilo u praksi, te da su kupci već navikli da kupovinu obavljaju drugim danima, a radnicima u trgovini omogućeno je da nedjelju provode sa svojim porodicama.

Nacrtom zakona o unutrašnjoj trgovini, između ostalog, uređuju se uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, preciziraju prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, otvara se mogućnost za elektronsku trgovačku evidenciju, kao i praćenja trgovine i tržišta, propisuju se pravila za one koji se bave e-trgovinom, kao i mjere zabrane nepoštenog trgovanja, nadzor i upravne mjere, kao i upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona.

O usvojenom Nacrtu izjasniti će se i Dom naroda Parlamenta FBiH, nakon čega će biti obavljena javna rasprava u roku od 60 dana, a onda će se ponovo naći pred poslanicima federalnog parlamenta.

Poslanici dali zeleno svjetlo i za povećanje kazni za prekršitelje zakona

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Izmjene zakona o kontroli cijena po skraćenom postupku.

Zakon o kontroli cijena je iz 1996., uz manje izmjene 2008. i kazne propisane za prekršitelje ovog zakona su bile minimalne i nisu davale rezultat.

U cilju postizanja preventivnog učinka predloženim izmjenama, za prekršaj iz člana 14. Zakona o kontroli cijena , pravno lice bi trebalo plaćati 6.000,00 KM, umjesto dosadašnjih 1.000,00 KM, a gornja granica umjesto dosadašnjih 10.000,00 KM iznosila bi 30.000,00 KM.

Tokom rasprave parlamentarac Admir Čavalić iz Stranke za BiH postavio je pitanje visine kazni smatrajući da bi kazne trebalo da budu niže.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjetio je da se Zakon o kontroli cijena primjenjuje samo u vanrednim situacijama poput poplava ili drugih nepogoda, kada Vlada FBiH proglasi vanredno stanje i ‘’ nulta je stopa tolerancije prema prekršiteljima zakona, odnosno onima koji imaju namjeru profitirati na nezakonit način u tim situacijama’’, kazao je ministar Hasičević.

Većina parlamentaraca, njih 59 dalo je svoj glas za povećanje kazni za prekršioce zakona.